Tijekom ovogodišnje sezone intenzivne plovidbe našim morem ili ako hoćete razdoblja pojačanih aktivnosti u sektoru nautičkog turizma, na površinu interesa medija i javnosti isplivala je tema sidrenja. Putem medija i društvenih mreža objavljen je velik broj slučajeva kojima su pod zajedničkim nazivnikom postavljena pitanja kako izgleda ispravno sidrenje, gdje je ono dozvoljeno a gdje ne, što se smatra pristojnim a što divljaštvom, tko je odgovoran za eventualnu ili stvarnu štetu… i mnoga druga.
Udruga hrvatskih skipera i posada jahti (CROSCA) svojim statutom kao dio svojeg djelovanja promovira edukaciju, profesionalizam u poslovanju te ponašanje u skladu sa zakonom i smjernicama tradicije u skladu s nepisanim pravilima dobrog pomorca. Stoga se evo, osjećamo odgovornim prema svojem članstvu i svim ostalim sudionicima plovidbe obratiti ovim putem, donoseći svoje mišljenje o aktualnoj temi.
Ono što slijedi rezultat je brojnih rasprava među članstvom, usklađivanja stavova, iščitavanja i tumačenja zakona i propisa te naposlijetku usporedbe sa uzancama i legislativom drugih mediteranskih zemalja gdje nautički turizam zauzima važno mjesto u privredi države. Također, svoj stav CROSCA je uobličila uvažavajući među pomorcima općeprihvaćena načela zaštite okoliša, pomoračke tradicije i brige za opće dobro.
Krenimo, dakle sa zakonom.
Za tematiku sidrenja relevantan je Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskih vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskih prometom NN 79/2013
Člankom 48. dotičnog Pravilnika definirane su udaljenosti sigurne plovidbe različitih plovnih objekata od uređene ili neuređene obale, odnosno uređene ili prirodne plaže.
U medijskim i društvenomrežnim objavama često su se iznosile različite udaljenosti navodno pozivajući se na slovo zakona, međutim nakon pažljivog čitanja Pravilnika svima bi trebalo biti jasno na kojim udaljenostima od obale pojedine kategorije plovila smiju ploviti. Ovdje se ne spominje sidrenje, odnosno udaljenost usidrenog plovnog objekta od obale, kao ni tip sidrenog sustava.
Članak 49. definira okvire u kojima se odvija sigurno sidrenje stoga ćemo ga i citirati:
(1) Prilikom odabiranja mjesta za sidrenje osoba koja upravlja plovnim objektom mora voditi računa o mjestima gdje je sidrenje zabranjeno, kao i o usidrenim plovnim objektima.
(2) Sidrenjem se ne smije ometati plovidba drugih plovnih objekata.
(3) U akvatoriju od nautičkog sidrišta prema obali, te na udaljenosti do 150 m od nautičkog sidrišta u pravcu pučine zabranjeno je sidrenje pomorskih objekata i hidroaviona vlastitim sidrenim sustavom, osim u slučaju više sile ili nevolje na moru.
Iz prethodno navedenog slijedi često spominjani i u praksi prihvaćeni zaključak da je dozvoljeno sve što zakonodavac nije izričito zabranio – ako je izvedeno sukladno pozitivnim praksama, odnosno na način da ne ugrožava sigurnost vlastitog plovila i ljudi na njemu, sigurnost drugih plovila i ljudi na njima te ne ugrožava morski okoliš.
Nadalje, budući da sidrenje iznošenjem sidrenog sustava (konopa) na neuređenu obalu nije izričito zabranjeno, smatramo da je ovaj manevar dozvoljen i opravdan. Naravno, ako je izveden uz uvažavanje uvjeta navedenih u prethodnoj rečenici.
Uporište za ovakav stav nalazimo u Pravilniku o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske
Naime, članak 52 (kojeg također niže citiramo) definira uvjete koji moraju biti zadovoljeni da bismo se propisno usidrili iznošenjem konopa na obalu:
(1) Plovni objekt smije biti privezan isključivo u luci ili dijelovima luke opremljenim napravama za privezivanje.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka plovni objekt može biti privezan izvan luke isključivo na način da ne ugrožava sigurnost plovidbe, ljudske živote, imovinu, obalu i morski okoliš.
(3) Osim u područjima u kojima je zabranjeno, sidrenje je dozvoljeno isključivo na način da ne ugrožava sigurnost plovidbe, ljudske živote, imovinu, obalu i morski okoliš.
Zaključujemo da ukoliko nismo vezani u luci ili marini, prilikom sidrenja i VEZIVANJA za obalu ne smijemo ugrožavati imovinu, ljudske živote, obalu i morski okoliš; a sidrenje je dozvoljeno tamo gdje nije zabranjeno.
Preporuke o načinu sidrenja iznošenjem konopa na obalu detaljnije donosimo u zasebnom tekstu https://www.crosca.com/post/primjer-dobre-prakse-sidrenja-iznošenjem-konopa-na-obalu-sidro-krma-kraj.
Zašto sidriti iznošenjem konopa na neuređenu obalu:
Smanjuje se swing circle, odnosno veličina kruga laznog prostora kojega zauzima usidreno plovilo.
Olakšava se promet drugim plovilima – ako su istaknute dnevne oznake sidrenja (!) i vidljive oznake konopa iznesenih na kopno dajemo poruku da je naš plovni objekt nepomičan, što drugim sudionicima plovidbe olakšava procjenu situacije i rizika od sudara.
Omogućava se sigurnost vlastitim gostima/putnicima ne izlažući ih opasnostima plivanja na plovnom putu i pod utjecajima vjetra i morskih struja.
Smanjuje se utjecaj na živi svijet morskog dna jer je sidreni lanac pri ovakvom načinu sidrenja statičan te se izbjegava struganje po dnu do kojeg bi došlo uslijed okretanja plovila oko vlastitog sidra (swing circle ili lazni krug).
Zašto i kako NE sidriti:
· U blizini uređenih ili prirodnih plaža koja djeluju kao mjesna kupališta – poštujmo privatnost kupača jer na nju jednako pravo imaju svi posjetioci, često se pozivajući na pravilo prvoga (firs come, first served).
· U blizini plovnih putova, kanala ili ulaza u luku
· U slučaju nepovoljne vremenske prognoze, odnosno u očekivanju nevere (kod nas u uvalama izloženim W i NW vjetrovima).
· Na mjestima gdje stijene nisu dovoljno jake da izdrže silu konopa iznesenih na obalu.
· Na pličinama.
· S brodom duljine većom od 60 m – radi zauzimanja prevelikog prostora, dugotrajnosti i kompliciranosti operacije
Prije samog kraja našeg osvrta, pogledajmo kako se sidrenje s iznošenjem konopa na obalu regulira u nekim drugim mediteranskim zemljama.
Francuska:
Izričito nije dozvoljeno iznošenje konopa na obalu a s obzirom na konfiguraciju obale nije ni potrebno – nema puno prirodnih zakloništa pa je sigurnije sidriti se na otvorenom prostoru.
Prije par godina uvedena su stroža pravila zbog zaštite posidonije pa je strogo zabranjeno sidriti se na poljima posidonije, koja su dobro označena na kartama i aplikaciji Donia.
Svakako se preporuča javiti se Semaphoreu (signalna stanica) prije sidrenja, provjeriti poziciju te dobiti njihovo odobrenje za sidrenje. Organizacija Professional Yachting Association ima na svom webu dobra objašnjena i redovito ažurirana pravila.
Italija:
Sidrenje je zabranjeno 500 m od obale ali Guardia Costiera, GdF, Carabinieri i Polizia Marittima toleriraju do 2 kabela od obale a negdje (Capri) i do kabel. Prema tome nije dozvoljeno iznošenje konopa na obalu a s obzirom na konfiguraciju obale nije ni potrebno jer nema puno prirodnih zakloništa pa je sigurnije sidriti se na otvorenom prostoru.
Parkovi prirode ili nacionalni parkovi imaju svoja pravila pa ih valja provjeriti prije sidrenja. Ovdje donosimo primjer lokalnih pravila za park prirode La Maddalena na Sardiniji.
Španjolska:
Izričito nije dozvoljeno iznošenje konopa na obalu a s obzirom na konfiguraciju obale nije ni potrebno jer nema puno prirodnih zakloništa pa je sigurnije sidriti se na otvorenom prostoru.
Parkovi prirode ili nacionalni parkovi imaju svoja pravila pa ih valja provjeriti prije sidrenja.
Svejedno, situacija sa sidrenjem varira od pokrajine do pokrajine
Posidonija se štiti na pojedinim mjestima, ali ne postoji uhodan sistem javljanja kao u Francuskoj, već to kontroliraju i provode djelatnici lokalnih organizacija koji su za to zaduženi, kao što je ovaj primjer na Balearima.
Grčka:
Dopušteno je iznošenje konopa na obalu ali moraju biti žute boje, dobro označeni po danu bokobranima a po noći bljeskalicama.
Vezivanje za stabla je zabranjeno.
U svakoj trgovini nautičke opreme moguće je kupiti žute plutajuće konope u više debljina, bljeskalice i trake za teret za hvatanje na stijene.
Turska:
Dopušteno je iznošenje konopa na obalu ali moraju biti dobro označeni po danu bokobranima, a po noći bljeskalicama.
U pojedinim uvalama čak su po stijenama zabijene bitve ili okovi na koje se može vezati konop.
Vezivanje za stabla je zabranjeno
Dakle, možemo zaključiti da je problematika sidrenja u mediteranskim zemljama više ili manje detaljno razrađena. Postoje javno objavljene upute za sidrenje, u širokoj su upotrebi ažurirani peljari te popisi zona gdje je sidrenje dozvoljeno odnosno zabranjeno. Također, jasno su određene i restrikcije za prekršitelje te je uhodan sustav provjere i nadzora (ne)ispravnog sidrenja.
Primijetite da smo u ovom tekstu često spominjali zaštitu posidonije pa preporučamo posjet na ovaj link gdje je uključena i Hrvatska.
I na kraju, neka nam bude dozvoljeno iznijeti apel svojem članstvu i čitateljstvu ovih redaka: pokušajmo svojim primjerom uzornog ponašanja na moru utjecati na one koji svojim neznanjem ili nedostatkom pomoračke kulture ugrožavaju sigurnost plovidbe i oštećuju morski okoliš; umjesto kolektivnog zgražanja i ruganja na internetskim portalima i društvenim mrežama. Postat ćemo bolje društvo i stvoriti ugodnije mjesto za život i plovidbu (koja život znači) ako se usredotočimo na ispravnost vlastitog djelovanja umjesto pukog upiranja prstom na one koji rade pogrešno.
Naravno da je sve kristalno jasno nautičaru koji je dobro naučio i usvojio zakone i propise te poštuje uzance dobrog pomorca, međutim moramo biti svjesni da našim morem u ljetnim mjesecima plovi velik broj onih koji nisu ni blizu dorasli upravljanju plovila koja su im dana na korištenje. Stoga, dakle usmjerimo svoju energiju prema stvaranju novih aplikacija i izvora informacija kako bismo amaterima pomogli da prihvate dobre prakse, da nauče ispravne postupke i postanu svjesni posljedica svojeg djelovanja na moru.
Što se profesionalaca tiče, ostavljamo svakome na savjest da razluči – ako nije zabranjeno znači da je dozvoljeno. Međutim, je li to ujedno pristojno i odgovorno?
Comments